Pretisak, transkripcija i leksikografska interpretacija trojezičnoga rječnika hrvatsko-talijansko-latinskoga "Blago jezika slovinskoga (1649./51.)" Jakova Mikalje te studija o Mikalji priređivačice Darije Gabrić-Bagarić. Jakov Mikalja rođen je u Peschici (Pještica) na poluotoku Garganu u Italiji, 31. ožujka 1601., a umro u Loretu, 1. prosinca 1654. Hrvatski je jezikoslovac, leksikograf, isusovac. Prema riječima Darije Gabrić-Bagarić bitna je odlika toga prvoga trojezičnog rječnika s hrvatskim kao polaznim jezikom te latinskim i talijanskim kao ciljnim jezicima, specifičan leksikografski postupak po kojem su hrvatske riječi obrađene kao u jednojezičnom rječniku, a sadržajno je zanimljiv zbog raznodijalektne građe i obilja specifičnog leksika. "Blago jezika slovinskoga" s približno 30.000 hrvatskih riječi ishodište je svih mlađih dopreporodnih leksikografskih ostvarenja i ugrađeno je u temelje svih rječnika nastalih do 19. stoljeća.

Pretisak, transkripcija i leksikografska interpretacija trojezičnoga rječnika hrvatsko-talijansko-latinskoga "Blago jezika slovinskoga (1649./51.)" Jakova Mikalje te studija o Mikalji priređivačice Darije Gabrić-Bagarić. Jakov Mikalja rođen je u Peschici (Pještica) na poluotoku Garganu u Italiji, 31. ožujka 1601., a umro u Loretu, 1. prosinca 1654. Hrvatski je jezikoslovac, leksikograf, isusovac. Prema riječima Darije Gabrić-Bagarić bitna je odlika toga prvoga trojezičnog rječnika s hrvatskim kao polaznim jezikom te latinskim i talijanskim kao ciljnim jezicima, specifičan leksikografski postupak po kojem su hrvatske riječi obrađene kao u jednojezičnom rječniku, a sadržajno je zanimljiv zbog raznodijalektne građe i obilja specifičnog leksika. "Blago jezika slovinskoga" s približno 30.000 hrvatskih riječi ishodište je svih mlađih dopreporodnih leksikografskih ostvarenja i ugrađeno je u temelje svih rječnika nastalih do 19. stoljeća.